Turkmenistan se nalazi u središnjoj Aziji. Turkmenistan graniči s Kaspijskim morem, Kazahstanom i Uzbekistanom na sjeveru, a Iranom i Afganistanom na jugu.
Istražite Turkmenistan pomoću programa Google Earth:
Google Earth je Googleov besplatni program koji vam omogućuje fantastične detalje da istražite satelitske snimke koji prikazuju gradove i krajolike Turkmenistana i cijele Azije. Radi na stolnom računalu, tabletu ili mobilnom telefonu. Slike su u mnogim područjima dovoljno detaljne da možete vidjeti kuće, vozila, pa čak i ljude na gradskoj ulici. Google Earth je besplatan i jednostavan za upotrebu.
Turkmenistan na svjetskoj zidnoj mapi:
Turkmenistan je jedna od gotovo 200 zemalja prikazanih na našoj laminiranoj karti svijeta Plavog oceana. Ova karta pokazuje kombinaciju političkih i fizičkih značajki. To uključuje granice zemalja, velike gradove, velike planine u zasjenjenom reljefu, dubinu oceana u gradijentu plave boje, kao i mnoge druge značajke. Ovo je sjajna karta za učenike, škole, urede i bilo gdje da je potrebna lijepa karta svijeta za obrazovanje, prikazivanje ili dekor.
Turkmenistan na velikoj zidnoj karti Azije:
Ako ste zainteresirani za Turkmenistan i geografiju Azije, naša velika laminirana karta Azije mogla bi biti upravo ono što vam treba. To je velika politička karta Azije koja također prikazuje mnoge fizičke značajke kontinenta u boji ili u sjeni reljefu. Velika jezera, rijeke, gradovi, ceste, granice države, obale i okolni otoci prikazani su na karti.
Rijeka Amu Darja, rijeka Atrek, Kaspijsko more, Garabogaz Aylagy, Garagumski kanal, rijeka Gusgy, planine Kopetdag, Sarygamysh Koli, Turkmen Aylagy i Turkmenbasy Aylagy.
Prirodni resursi Turkmenistana:
Turkmenistan ima ležišta fosilnih goriva nafte od prirodnog plina. Ostali prirodni resursi za ovu zemlju uključuju sumpor i sol.
Prirodne opasnosti u Turkmenistanu:
U CIA-i nema prirodnih opasnosti - Svjetske knjige činjenica za Turkmenistan.
Pitanja zaštite okoliša u Turkmenistanu:
Turkmenistan ima mnoga pitanja zaštite okoliša u vezi s vodom. Postoji zagađenje Kaspijskog mora. Veliki dio Amu Darije preusmjeren je u navodnjavanje, što doprinosi nemogućnosti da te rijeke napunite Aralno more. Zbog loših metoda navodnjavanja, tlo je postalo vodeno i došlo je do saliniranja. Pesticidi i poljoprivredne kemikalije zagađivali su tlo i podzemne vode. Pored toga dolazi do dezertifikacije.
